PLAN GOSPODARENJA  OTPADOM OPĆINE DRAGANIĆ
ZA RAZDOBLJE 2017. – 2023.

Uvod i polazne osnove

Neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći je problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs. Potencijalno veliko štetno djelovanje može izazvati otpad (uključujući i opasni otpad) zbog mogućeg rizika za okoliš i ljudsko zdravlje.

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj propisuje Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, u daljnjem tekstu: Zakon). Zakonom se utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Odredbe Zakona utvrđuju sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Jedinice lokalne samouprave (JLS) su, uz jedinice područne (regionalne) samouprave (JRS), dužne na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Načela gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na slijedećim načelima:

1. “načelo onečišćivač plaća” – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,
2. “načelo blizine” – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,
3. “načelo samodostatnosti” – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada,
4. “načelo sljedivosti” – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom.

 

Red prvenstva gospodarenja otpadom

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se slijedeći red prvenstva gospodarenja otpadom:

1. sprječavanje nastanka otpada,
2. priprema za ponovnu uporabu,
3. recikliranje,
4. drugi postupci oporabe (npr. energetska oporaba),
5. zbrinjavanje otpada.

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prioritet je sprječavanje nastanka otpada, slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan postupak gospodarenja otpadom.

 

Način gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom se provodi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo slijedeće:

1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti,
2. pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom,
3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa,
4. nastajanje eksplozije ili požara.

Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije. 

 

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao jedan od temeljnih nacionalnih sektorskih dokumenata, određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom, ciljeva gospodarenja otpadom i ciljeva za pojedine sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpadom, određuje mjere za unaprjeđivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i drugih postupaka oporabe i zbrinjavanja otpada na kopnenom i morskom prostoru pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno na prostoru na kojem Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022. godine (NN 3/17, u daljnjem tekstu: Plan RH) usvojen je 05.01.2017..

Prema čl. 21. Zakona jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, u obvezi su donijeti Plan gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: Plan) za razdoblje od šest godina uz prethodno ishođenje suglasnosti na prijedlog Plana od strane jedinice regionalne samouprave odnosno županija i objaviti ga u svom službenom glasilu. U istom članku utvrđen je i minimalni sadržaj Plana.

U čl. 20. Zakona navedena je obveza jedinica lokalne samouprave da dostavljaju godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici regionalne samouprave, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, te da ga objave u svom službenom glasilu.

Svrha donošenja ovog Plana gospodarenja otpadom je definiranje ciljeva, mjera i aktivnosti, kao i rokova i potrebnih financijskih sredstava za provedbu istih.

Općina Draganić je 2010.g. izradila Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2010. do 2017.g.. Isti je prihvaćen od strane Općinskog vijeća te je i objavljen u Glasniku Karlovačke županije br. 46/2010.

Općina redovito (godišnje) dostavlja godišnja izvješća o provedbi Plana nadležnom županijskom uredu te ih objavljuje u Glasniku Karlovačke županije.

• ZAKONSKA REGULATIVA
• Zakonska regulativa – područje OTPAD
• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
• Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022. godine (NN 03/17)
• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07)
  (Napomena: prestao važiti, osim odredbi članka 18. stavaka 2., 3. i 4. i Dodatka V, koji ostaju na snazi do dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 51. stavka 8. Zakona)
• Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije (NN 6/14)
• Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)
• Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16)
• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15)
• Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14)
• Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave
  (NN 59/06, 109/12)
• Odluka o stavljanju izvan snage Programa izobrazbe o gospodarenju otpadom (NN 20/16)
• Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17)

 

Posebne kategorije otpada:

• Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16)
• Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13)
  (Napomena: prestao važiti, osim odredbi članaka 12., 13., 14., 19.a, 20. st. 3., 20.a i članka 25. stavaka 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Pravilnika koje važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja ugovora za obavljanje usluge sakupljanja otpadne ambalaže u sustavu kojim upravlja Fond, te članka 16. stavaka 3., 8., 9., 12., 13. i 14.  Pravilnika koji vrijedi do uspostave Registra iz članka 29. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15))
• Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15)
• Odluka o područjima sakupljanja neopasne otpadne ambalaže (NN 88/15)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 113/16)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 86/13)

(Napomena: prestao važiti, osim članka 11. stavka 1. i članka 15. stavka 3. i 4. Pravilnika koje su na snazi do stupanja na snagu Uredbe; članka 14.a Pravilnika koji je na snazi do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja i obrade otpadnih guma u sustavu kojim upravlja Fond; članka 15. stavka 1. i 2. Pravilnika koje su na snazi do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja otpadnih guma u sustavu kojim upravlja Fond te članka 11. stavka 4. i 5. i članka 12. stavka 1., 2., 3. i 5. Pravilnika koje su na snazi do uspostave Registra)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15, 90/16)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13, 91/13)

(Napomena: prestao važiti stupanjem na snagu Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“, br. 125/15), osim odredbi članka 21. i članka 28. stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. te članka 29. stavaka 2. i 3. koje važe do sklapanja ugovora o obavljanju usluge sakupljanja otpadnih vozila u sustavu kojim upravlja Fond i donošenja odluke iz članka 16. stavka 5. Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15))

• Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15)
• Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (NN 40/15)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13)
• Odluka o izmjeni naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima (NN 95/15)
• Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12, 86/13) 

(Napomena: Prestao važiti, osim odredbi članka 18. stavka 2. alineje 2. i stavka 3. ovoga Pravilnika koje važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja ugovora za obavljanje usluge sakupljanja otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora u sustavu kojim upravlja Fond, te članka 15. stavaka 3. i 4., članka 15.a stavaka 3. i 5. i članka 16. stavaka 2. i 3. ovoga Pravilnika koji vrijede do uspostave Registra iz članka 25. toga Pravilnika)

• Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15)
• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)
• Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN 42/14 , 48/14 , 107/14, 139/14)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13)
  (Napomena: prestao važiti, osim odredbi članka 4. točke 11., 12., 13. i 14., članka 16., 17., 18., 18.a, 19., 20. i članka 21. stavka 1., 2. i 3., te Dodatka V. koji važe do stupanja na snagu Uredbe iz članka 53. stavka 4. Zakona i sklapanja novih ugovora za obavljanje usluge sakupljanja i obrade EE otpada u sustavu kojim upravlja Fond, sukladno Zakonu)
• Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 117/14)
• Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 103/14)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15)
• Naputak o glomaznom otpadu (NN 79/15)

Akti Europske unije:

• Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (Konsolidirana verzija)
• Uredba Komisije (EZ) br. 1418/2007 od 29. studenoga 2007. o izvozu određenog otpada namijenjenog za oporabu navedenog u Prilogu III. ili III.A Uredbi (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća u određene zemlje na koje se ne primjenjuje Odluka OECD-a o kontroli prekograničnog kretanja otpada (Konsolidirana verzija)
• Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1245 оd 28. srpnja 2016. o utvrđivanju preliminarne korelacijske tablice između oznaka kombinirane nomenklature predviđenih u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 i unosa otpada navedenih u prilozima III., IV. i V. Uredbi (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 204, 19.7.2016)

Međunarodni ugovori:

• Konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (Basel, 1992., NN – Međunarodni ugovori 3/94)
• Zakonska regulativa – područje OKOLIŠ
• Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
• Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)
• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15)
• Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01)
• Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08)
• Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08)
• Uredba o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17)
• Pravilnik o mjerama otklanjanja štete u okolišu i sanacijskim programima (NN 145/08)
• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)
• Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (87/15)
• Uredba o odgovornosti za štete u okolišu (NN 31/17)
• Uredba o okolišnoj dozvoli (NN 8/14)
• Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša (NN 154/08)

Popis međunarodnih ugovora:

• Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991., NN – Međunarodni ugovori 6/96)
• Protokol o strateškoj procjeni okoliša (Kijev, 2003., NN – Međunarodni ugovori 7/09)
• Konvencija o europskim krajobrazima (Firenze, 2000., NN -Međunarodni ugovori 12/02)
• Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998., NN – Međunarodni ugovori 1/07)
• Zakon o potvrđivanju Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Sofija 27. veljače 2001. i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Cavtat, 2004.); NN – Međunarodni ugovori 7/08, 1/09Zakonska regulativa – ostalo

• Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18)
• Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07)

KLJUČNI POJMOVI
»biootpad« je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda;

»biorazgradivi komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;

»biološki razgradivi otpad« je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom;

»centar za gospodarenje otpadom (CGO)« je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada; može se sastojati od:

• centra za ponovnu uporabu
• reciklažnog dvorišta
• reciklažnog dvorišta za građevinski otpad
• postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) i
• postrojenja za biološku obradu obradu odvojeno prikupljenog biootpada,
• postrojenja/opreme za mehaničku obradu neiskoristivog krupnog (glomaznog) otpada,
• postrojenja za mehaničko biološku obradu miješanog komunalnog otpada,
• odlagališne plohe za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest
• odlagališne plohe za odlaganje prethodno obrađenog neopasnog otpada;

»građevina za gospodarenje otpadom« je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom; ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada;

»građevni otpad« je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao;

»inertni otpad« je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama;

»krupni (glomazni) komunalni otpad« je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada;

»komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva;

»miješani komunalni otpad« je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.);

»neopasni otpad« je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014;

»odlagalište otpada« je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište),

»odvojeno sakupljanje« je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada;

»opasni otpad« je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) br. 1357/2014;

»otpad« je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti;

»posebne kategorije otpada« su biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili;

»postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica)« je građevina za gospodarenje otpadom namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i skladištenju odvojeno prikupljenog komunalnog otpada;

»postupci gospodarenja otpadom« su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada;

»problematični otpad« je opasni otpad koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada;

»proizvodni otpad« je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača;

»proizvođač otpada« je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada;

»reciklažni centar« je sklop građevina i uređaja za sakupljanje i obradu komunalnog otpada; može se sastojati od:

• centra za ponovnu uporabu,
• reciklažnog dvorišta,
• reciklažnog dvorišta za građevni otpad,
• postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) i
• postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada;

»reciklažno dvorište« je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;

»mobilno reciklažno dvorište« je mobilna jedinica, pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;

»reciklažno dvorište za građevni otpad« je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada;

»recikliranje« je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje;

»sakupljanje otpada« je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu;

»skladištenje otpada« je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana;

»sprječavanje nastanka otpada« su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju količine otpada, uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda, štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima;

»vlasnik otpada« je osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obveza u vezi otpada.

 

Opis općine i županije

Općina Draganić je smještena na samom sjeveru Karlovačke županije, neposredno uz granicu sa Zagrebačkom županijom.

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km2 te se ubraja u red većih županija od njih 20, koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svojem tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju, jedna je od najvažnijih županija: tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom.

Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko senjskom županijom. U Karlovačkoj županiji živi 128.899 stanovnika (prema popisu iz 2011. godine), a obuhvaća 5 gradova (Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Slunj i Ozalj) i 17 općina. Na prostoru Karlovačke županije dotiču se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog podzemlja. Ljepote karlovačkih rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja njena stanovništva. Područje Karlovačke županije od starih je povijesnih vremena najvažnije tranzitno područje Hrvatske.

 

OPĆINA DRAGANIĆ

Područje općine Draganić prostire se u središnjem dijelu Hrvatske u blagom dodiru najzapadnijeg dijela panonske ravnice s početkom gorske  Hrvatske. Naseljeno mjesto Draganić oduvijek je činilo zajedništvo 17 sela; Draganići, Barkovići, Jazvaci, Vrbanci, Budrovci, Bencetići, Goljak, Mrzljaki, Vrh, Križančići, Lazina, Franjetići, Lug i Darići, a sela Čeglji, Guci i Vukšin Šipak, koji su izvan ustroja općine Draganić, pripadaju Župi draganićkoj.

Općina je smještena na vrlo važnim prometnim pravcima koji povezuju unutrašnje kontinentalno područje s Jadranskim morem.

Prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14), općina Draganić svrstana je u III. skupinu prema indeksu razvijenosti čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske te ima status turističke općine razvrstane u razred C6. 

 

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u općini Draganić živi 2.741 stanovnik. Gustoća naseljenosti iznosi 38,07 stanovnika/km². Prema kriteriju gustoće naseljenosti i broja stanovnika općina Draganić pripada skupini manjih općina u Karlovačkoj županiji. Stanovništvo u Draganiću se znatno smanjilo u odnosu na razdoblje prije 10 godina. Rijetka naseljenost ruralnih područja prisutna je u cijeloj Karlovačkoj županiji i vidljiva je njihova daljnja depopulacija, dok u gradovima raste broj stanovnika.

 

Položaj i reljef

Područje općine Draganić obuhvaća površinu od sveukupno 72,38 km², a smješteno je na sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske gdje jednim svojim dijelom ulazi u jugozapadni dio Panonske nizine, a drugim pak dijelom sjeverni rubni dio Pokupske nizine. Općina graniči s gradovima Karlovac i Jastrebarsko te općinom Krašić.

Zapadni dio područja općine pretežito je brežuljkast, spuštajući se prema istoku prelazi u nizinsko područje na kojem se prostiru oranice i pašnjaci, a na krajnjem istoku znatnije površine bjelogoričnih šuma.

Najniža točka područja se nalazi u močvarnim i podvodnim terenima u «Draganićkoj šumi» i to na 110 metara nadmorske visine, a najviša je podnožje «Svetog Jurja» na 229 metara iznad morske razine.

Od svjeveroistoka prema jugoistočnom djelu općine protiču dvije rijeke, Kupčina i Stojnica.

Na području općine nalazi se nekoliko jezera:

• na istočnom dijelu sela Mrzljaki nalazi se veći kompleks umjetnih jezera Draganićkih ribnjaka ukupne površine cca 400 ha u kojima se uzgaja slatkovodna riba,
• u selu Mrzljaki kod željezničke stanice Draganić nalaze se dva manja umjetna jezera tzv. bajeri koji su ostatak od iskopa nekadašnje ciglane,
• u selu Lug, u šumi “Sečica”, nalazi se manje umjetno jezero tzv. “Plavi Bajer”,
• u selu Bencetići nalazi se manje umjetno jezero koje je nastalo nakon iskopa zemlje prilikom izgradnje auto-ceste Zagreb – Karlovac,
• u selu Lazina, na području pod nazivom Petrinšćak, nalaze se dva manja umjetna jezera koja su nastala nakon iskopa zemlje koja je koristila za navoz prilikom izgradnje auto-ceste Zagreb – Karlovac.

U prostornom planu općine kao vodne površine su određeni draganićki ribnjaci, potoci Koretinec, Bukovac, Stojnica, Črnac, Struga, Volovčica i Kupčina s pritocima i retencijama te kanal Kupa-Kupa.

Karakteristike tla 

Na području cijele Karlovačke županije, pa tako i općine Draganić, nailazimo na tla karbonatne naslage koja čine vapnenci i dolomiti mezozojske starosti, pa izdvajamo dvije zone krša: zonu visokog krša (zapadno od Ogulina, Josipdola i Plaškog), te zona plitkog ili fluvio krša (istočno od Ogulina do pravca koji ide od Ozlja preko Karlovca do Duga Rese i Slunja). Moguće su i pojave mjestimičnih akumulacija većih količina podzemnih voda u višim nivoima, pri čemu gornjih horizont vode temeljnice dopire mjestimično do same površine terena za razliku od jedinice karbonatnih naslaga gdje lokalno zagađenje može imati vrlo širok utjecaj sa nesagledivim posljedicama.

Gospodarstvo

Općina Draganić ima dobro razvijeno gospodarstvo, a razvoj raznih industrija na tom području se unatrag desetak godina znatno uvećao. Obrtne djelatnosti kao što su pilanski obrti opstali su i kroz godine se unaprijedili. Uslužnih obrta je nešto više nego proizvodnih, a i trgovačka društva brojčano rastu i moderniziraju se. Općina Draganić već niz godina ulaže u uređenje poslovnih zona te u uređenje okoliša u Poslovnoj zoni. Gospodarskih subjekata u općini Draganić ima ukupno 70.

Trenutno su u općini Draganić, sukladno Strateškom planu gospodarskog razvitka, ustrojene tri poduzetničke zone i to:

1. Poslovno uslužni centar Draganić,
2. Poslovna zona Draganić i Lug,
3. Poslovna zona Mrzljaki.

Što se tiče poljoprivrede, velik broj ljudi u Draganiću posjeduje veća zemljišta kao što su obradiva polja i pašnjaci, no problem je što samo mali broj ljudi živi od poljoprivrede pa ostala zemljišta ostaju zapuštena. Prema posljednjim podacima iz Popisa stanovništva 4,1% stanovništva općine izjasnilo se kao stanovništvo kojemu je poljoprivreda jedini i osnovni izvor prihoda, no unatoč tome, čak 83% domaćinstava na području općine posjeduje zemlju.

Razvoj turizma na području općine Draganić u početnoj je fazi, iako područje posjeduje određene pozitivne dispozicije za intenzivniju ekspanziju turizma.

 

Područja ekološke mreže

Na području općine Draganić nema područja zaštićenog temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13).

Na području Općine nalaze se i područja očuvanja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR 2000450 Ribnjaci Draganići, HR 2000234 Draganićka šuma – Ješevica 1 i HR 2001335 Jastrebarski lugovi, te područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR 1000001 Pokupski bazen, sve sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15). 

 

Analiza te ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom  

Sukladno čl. 28. Zakona, jedinice lokalne samouprave dužne su:

1. na svom području osigurati:

– javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,
– odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,
– sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,
– provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,
– donošenje i provedbu Plana,
– provođenje izobrazno – informativne aktivnosti na svom području i
– mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada;

1. sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada;
2. osigurati provedbu obveze iz točke 1. na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada.

Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više obveza iz točke 1..

25.05.2017. Vlada RH donijela je Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom (u daljnjem tekstu: Uredba), čiji je cilj uspostava javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i zaštitom javnog interesa. Uredba stupa na snagu 01.11.2017..

Svrha sustava sakupljanja komunalnog otpada je osiguranje mogućnosti korištenja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te poticanje proizvođača otpada i posjednika otpada da odvojeno predaju otpad, kako bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji nastaje, smanjio udio biorazgradivog komunalnog otpada u nastalom miješanom komunalnom otpadu, povećale količine i ispunila obveza Republike Hrvatske da osigura odvojeno sakupljanje i recikliranje otpadnog papira, otpadnog metala, otpadne plastike i otpadnog stakla, uključivo i otpad koji se svrstava u posebne kategorije otpada čije gospodarenje je uređeno posebnim propisima, te time smanjila količina otpada koji se zbrinjava odlaganjem.

Temeljem ocjene postojećeg stanja u gospodarenju otpadom i obveza koje Republika Hrvatska mora postići sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu, Planom RH definirani su slijedeći ciljevi koji se moraju dostići do 2022. g., u odnosu na 2015.g.: 

Cilj 1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom

Cilj 1.1. Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog otpada za 5%

Cilj 1.2. Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)

Cilj 1.3. Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada

Cilj 1.4. Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada

Cilj 2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada

Cilj 2.1. Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada

Cilj 2.2. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Cilj 2.3. Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom

Cilj 2.4. Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom

Cilj 2.5. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu

Cilj 2.6. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

Cilj 3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom

Cilj 4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom

Cilj 5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

Cilj 6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom 

Cilj 7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

Cilj 8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom.

Postizanje navedenih ciljeva planirano je provedbom mjera odnosno važnijih projekata, koji će biti navedeni dalje u ovom Planu. Ispunjenje ciljeva postići će se provedbom mjera te provedbom odredbi Zakona i pripadajućih podzakonskih akata.

 

JAVNA USLUGA PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA

Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: javna usluga) podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada. Javnu uslugu pruža davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, odnosno davatelj javne usluge prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada.

Javnu uslugu mogu obavljati:
– trgovačko društvo u većinskom vlasništvu jedinice lokalne samouprave,
– javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,
– pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji.

Odluku o dodjeli obavljanja javne usluge, odnosno odluku o davanju koncesije, donosi  predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave te je dostavlja nadležnom Ministarstvu.

 

Korisnik javne usluge na području pružanja javne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge. Više korisnika mogu na zahtjev, sukladno međusobnom sporazumu, zajednički nastupati prema davatelju javne usluge.

 

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o načinu pružanja javne usluge, koja treba sadržavati podatke definirane u čl. 30. Zakona i čl. 4 Uredbe. Po donošenju navedene odluke predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je istu bez odlaganja dostaviti Ministarstvu i objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave.

Sukladno čl. 5. Uredbe:

– korisniku javne usluge mora biti osigurana mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu i korištenjem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta te spremnika postavljenog na javnoj površini i odvozom glomaznog otpada,

– odvojena primopredaja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada obavlja se putem spremnika kod korisnika usluge, na način da se otpadni papir i karton prikuplja odvojeno od biootpada.

Sukladno čl. 56 Zakona jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati odvojeno prikupljanje biootpada sa ciljem kompostiranja, digestije ili energetske oporabe biootpada.

 

ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA, PLASTIKE I TEKSTILA TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA

Prema čl. 35. Zakona jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

– funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području,

– postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini,

– obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila,

–  uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Prema čl. 5. Uredbe, u okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pružaju se bez naknade za korisnika usluge slijedeće usluge povezane s javnom uslugom:

1. sakupljanje reciklabilnog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,
2. sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini,
3. sakupljanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,
4. sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu.

Jedinica lokalne samouprave:

– koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem,

– koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području,

– koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području,

– dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem.

 

U Planu RH navedeno je da je primjenom Zakona zamijećeno da se kriterij broja stanovnika koji određuje obvezu osiguranja najmanje jednog reciklažnog dvorišta može povećati na 3.000 stanovnika, zbog smanjenja operativnih troškova JLS-a, a da se ne ugrozi ispunjenje cilja. Radi ispunjenja ove obveze predlaže se uvesti mogućnost da se susjedne JLS mogu udružiti u korištenju jednog reciklažnog dvorišta.

Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice.

Prema čl. 8. Uredbe jedinica lokalne samouprave i davatelj javne usluge dužni su na svojoj mrežnoj stranici objaviti i ažurno održavati popis koji sadrži slijedeće informacije:

– lokacije mobilnih reciklažnih dvorišta po naseljima,

– lokacije spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i

– područja u kojima se spremnici za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada izravno ustupaju korisniku usluge.

Jedinica lokalne samouprave koja nije na svom području osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka tri mjeseca u svakom naselju.

Jedinica lokalne samouprave koja je na svom području osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka četiri mjeseca u svakom naselju, izuzevši naselje u kojem se nalazi reciklažno dvorište. 

 

GOSPODARENJE OTPADOM U OPĆINI DRAGANIĆ

Trenutno je, vezano za djelatnosti skupljanja, odvoza i postupanja s  komunalnim otpadom na području općine Draganić, na snazi Odluka o komunalnom redu (Glasnik Općine Draganić br. 1/14).

Općinsko vijeće Općine Draganić će u skorom roku (najkasnije do 01.02.2018.) donijeti Odluku o načinu pružanja javne usluge, sukladno čl. 30. Zakona i čl. 4. Uredbe.

Na području Općine Draganić miješani komunalni otpad se sakuplja i odvozi organizirano. Sakupljeni miješani komunalni otpad čini otpad iz kućanstva, trgovina i ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, a iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali, npr. papir, staklo i dr.. U Katalogu otpada ovaj otpad označen je pod ključnim brojem 20 03 01.

Općina Draganić je 2014. g., temeljem Odluke Općinskog vijeća o davanju koncesije,  s tvrtkom Čistoća d.o.o., Karlovac, sklopila Ugovor o koncesiji za sakupljanje, odvoz i odlaganje mješovitog komunalnog otpada na području općine, s rokom trajanja od 5 godina. Koncesionar uredno izvršava obveze iz navedenog ugovora.

Ugovorom je definirana slijedeća dinamika i način odvoza otpada:

– odvoz miješanog komunalnog otpada – dvaput mjesečno (prema rasporedu), putem posuda za otpad u vlasništvu koncesionara;

– odvoz glomaznog otpada – dvaput godišnje (prema rasporedu); glomazni otpad se odlaže pred svako domaćinstvo u dogovorene termine, a odvoz se ne naplaćuje; korisnici mogu zatražiti i izvanrednu uslugu odvoza putem spremnika zapremine 1.100, 5.000 ili 7.000 l, uz naplatu prema cijeniku;

– odvoz sekundarnih sirovina (plastika, papir, staklo i metal) – periodično (prema potrebi), putem odgovarajućih posuda zapremine 1.100 l postavljenih na zelenim otocima na lokacijama: Lug, Mrzljaki-trgovina, Mrzljaki-željeznička stanica, Budrovci, Lazina i Draganić-Zadružni dom; na svakom od tih lokacija nalaze se po 3 spremnika: za papir, plastiku i staklo; na zelenom otoku u centru Draganića smješteni su i spremnici za otpadni tekstil i metal;

– odvoz otpadnih baterija – periodično (prema potrebi), putem posude zapremine 20 l, na lokaciji Draganić – Zadružni dom.

 

Otpadne akumulatore i metalni otpad stanovnici općine mogu zbrinuti bez naknade u tvrtki Lugplast d.o.o., u Draganiću, na temelju važećeg Ugovora o poslovno tehničkoj suradnji oko gospodarenja i recikliranja metalnog otpada.

Na području Općine ne postoji praksa odvoza posebnih vrsta otpada putem mobilnih reciklažnih dvorišta, no stanovnici općine iste mogu predavati besplatno u reciklažnom dvorištu pored odlagališta komunalnog otpada Ilovac u Karlovcu. Dvorište je izgrađeno na površini od 4.210 m² , a omogućen je prihvat 33 vrste posebnih otpada.

Odvozom otpada je obuhvaćeno 889 korisnika od kojih 409 korisnika koristi spremnik zapremine 120 l, a 480 korisnika spremnik zapremine 240 l. Navedeni spremnici su u vlasništvu „Čistoće d.o.o.“ Karlovac.

Od 889 korisnika 842 su fizičke osobe, a 47 ih je pravnih.

Cijelo područje općine obuhvaćeno je uslugom odvoza miješanog komunalnog otpada. Usluga skupljanja i odvoza komunalnog otpada obračunava se prema veličini posude. Osobe slabijeg imovinskog stanja oslobođeni su plaćanja usluge, dok povremeni korisnici, staračka i samačka domaćinstva plaćaju nižu cijenu usluge.

 

Kućno kompostiranje

Kako bi se spriječilo odlaganje biootpada na odlagališta otpada i doprinijelo ostvarenju ostalih ciljeva gospodarenja otpadom potrebno je potaknuti građane na kompostiranje. Cilj je postići da kućanstva odvajaju biootpad od ostalog kućnog (komunalnog) otpada odlaganjem u spremnike za biootpad te da kompostiranjem u vlastitim komposterima ili u vlastitom vrtu smanje ukupnu količinu proizvedenog otpada. Ova mjera je lakše provediva u ruralnim područjima, odnosno predgrađima urbanih sredina s većim brojem samostalnih stambenih jedinica s okućnicom.

Kao posljedica akcija koncesionara i promidžbe putem javnih glasila, kompostiranje biljnih otpadaka području općine Draganić sve je prisutnije. Uz navedeno, Općina je u 2017. g. građanima podijelila četiri kompostera zapremine 280 l.

Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest

Sukladno čl. 59. Zakona zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest koji je nastao tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine ili dijela građevine obavlja se na posebno izgrađenim plohama odlagališta i neusklađenih odlagališta – kazetama za zbrinjavanje azbesta. Jedinice regionalne samouprave dužne su u dokumentima prostornog uređenja odrediti lokaciju kazete za zbrinjavanje azbesta.

Prema Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) obveze jedinice lokalne samouprave su:

– sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada,

– na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu.

Na području općine Draganić ne postoje lokacije za zbrinjavanje građevnog otpada, kao niti otpada koji sadrži azbest. Stanovnici općine isti mogu zbrinuti putem ovlaštenog koncesionara za zbrinjavanje ove vrste otpada.

Jedinica lokalne samouprave dužna je od vlasnika odnosno korisnika građevina u kojima se nalazi azbest pribaviti podatke o lokaciji građevine, procjeni količine, vrste i statusu materijala za kojeg je izvjesno da će postati azbestni otpad te ih dostaviti Fondu za zaštite okoliša i energetsku učinkovitost.

      Općina Draganić će ovu aktivnost provesti u skorom roku.

 

Podaci o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada 

 

Pregled sakupljenih količina komunalnog otpada na području općine Draganić u zadnjih 4 godine, prema vrstama, vidljiv je u slijedećoj tablici.

Tablica 1: Pregled sakupljenih količina otpada za razdoblje 2013.-2016.g.

R.BR.	VRSTA OTPADA	SAKUPLJENA KOLIČINA OTPADA t
		2013.	2014.	2015.	2016.
1.	Miješani komunalni otpad	478,72	475,78	472,44	463,62
2.	Glomazni otpad	nema podatka	17,2	nema podatka	nema podatka
3.	Papir i karton	nema podatka	nema podatka	nema podatka	nema podatka
4.	Plastika	nema podatka	nema podatka	nema podatka	nema podatka
5.	Staklo	nema podatka	nema podatka	nema podatka	nema podatka
	UKUPNO	478,72	492,98	472,44	463,62

Izvor: Izvješća o izvršenju plana gospodarenja otpadom 2013.-2016. 

S obzirom na odličnu pokrivenost stanovništva uslugom odvoza komunalnog otpada, količine sakupljenog otpada moguće je promatrati i kao količine proizvedenog otpada.

Blago smanjenje ukupno sakupljenih količina komunalnog otpada kroz godine u promatranom periodu posljedica su prvenstveno odljeva stanovništva s područja općine, kao i smanjene kupovne moći stanovništva uslijed slabe gospodarske situacije. S obzirom na smanjenje količina komunalnog otpada za 1,9% u 2016.g. u odnosu na 2015.g., postignut je doprinos ostvarenju Cilja 1.1.  Plana gospodarenja otpadom RH (Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog otpada za 5%). Dodatno, znatnije smanjenje proizvedenih količina komunalnog otpada moguće je ostvariti kroz provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti te daljnjom provedbom mjere kućnog kompostiranja.

S obzirom da koncesionar ne vodi evidenciju o odvezenim količinama odvojeno sakupljenih otpada, u ovom Planu nije moguće prikazati niti udjele pojedinih odvojeno sakupljenih vrsta otpada u ukupno sakupljenom komunalnom otpadu na području općine Draganić.

U svrhu postizanja znatnijeg doprinosa ostvarenju Cilja 1.2.  Plana RH (Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada) povećanje  odvojeno sakupljenih količina otpada moguće je ostvariti kroz provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti te osiguranjem kvalitetnije/dodatne usluge odvoza otpada od strane koncesionara (odvoz biootpada, dodatne lokacije za „zelene otoke“ i  mobilna reciklažna dvorišta i dr.).

Količine pojedinih sastavnica sakupljenog miješanog komunalnog otpada moguće je procijeniti koristeći podatke o procijenjenom sastavu miješanog komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u 2015.g. iz Plana RH.

Tablica 2: Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u 2016.g.

R.BR.	VRSTA OTPADA	UDIO U UKUPNOJ KOLIČINI / %	KOLIČINA / t
1.	Metal	2,1	9,74
2.	Drvo	1,0	4,64
3.	Tekstil / odjeća	3,7	17,15
4.	Papir i karton	23,2	107,56
5.	Staklo	3,7	17,15
6.	Plastika	22,9	106,17
7.	Guma	0,2	0,93
8.	Koža / kosti	0,5	2,32
9.	Kuhinjski otpad	30,9	143,26
10.	Vrtni otpad	5,7	26,43
11.	Ostali otpad (zemlja, prašina, pijesak, nedefinirano)	6,1	28,27
	UKUPNO	100,0	463,62

 

Biorazgradivi komunalni otpad se na području ove općine trenutno ne sakuplja odvojeno, već se može promatrati kao sastavni dio miješanog komunalnog otpada (sastavnice drvo, papir, biorazgradivi tekstil, vrtni otpad i sl.). Proizvodnja biorazgradivog komunalnog otpada je u 2015.g. u Republici Hrvatskoj iznosila 250 kg po stanovniku. Uzimajući u obzir podatak da je udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu oko 65%, sakupljena količina biorazgradivog komunalnog otpada na području općine Draganić u 2016.g. iznosila je oko 301,35 t, odnosno oko 110 kg po stanovniku.

Doprinos ostvarenju Cilja 1.3. Plana RH (Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada) moguć je daljnjom provedbom mjere kućnog kompostiranja, kao i osiguranjem dodatne usluge zasebnog sakupljanja biootpada od strane koncesionara.

 

Podaci o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom 

Kategorije građevina koje uključuju i postrojenja za gospodarenje otpadom u smislu planiranja u dokumentima prostornog uređenja (lokacije) su:

1. građevine od državnog značaja:

– centar za gospodarenje otpadom,
– spalionica otpada,
– odlagalište opasnog otpada,

2. građevine od regionalnog značaja:

– reciklažni centri,
– sortirnice,
– postrojenja za biološku (aerobnu i anaerobnu) obradu otpada,
– građevine za obradu opasnog i neopasnog otpada, osim onih od državnog značaja,
– odlagalište neopasnog otpada uključujući i odlagalište s kazetom za zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest,
– odlagalište inertnog otpada,

3. građevine od lokalnog značaja:

– centri za ponovnu uporabu,
– reciklažna dvorišta,
– ostale građevine za sakupljanje i obradu otpada koje nisu od državnog i regionalnog značaja.

 

Kriteriji za određivanje lokacija i kapaciteta novih građevina i postrojenja

Osnovni kriteriji koji se odnose na odabir i definiranje lokacija građevina za gospodarenje otpadom moraju uzimati u obzir osnovne činjenice koje su značajne za planiranje navedenih građevina u okviru više-kriterijske analize: kategorija građevina, pedologija, geomorfologija, hidrološke i hidrogeološke značajke lokacije, zaštita voda, zaštita šuma, udaljenost od naseljenih područja, odnos prema građevinskim područjima naselja, prometna povezanost (cestovna, željeznička), razvijenost infrastrukture uzimajući u obzir mogućnosti plasiranja proizvoda koji nastaju kao rezultat gospodarenja otpadom (GIO, toplinska i električna energija, kompost i sl.).

Određivanje lokacija građevina za gospodarenje otpadom zasniva se na uvažavanju načela zaštite okoliša i gospodarenja otpadom definiranih pozitivnim propisima iz navedenog područja, znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke te financijsko-ekonomskog aspekta.

Gospodarenje otpadom u građevinama druge namjene, u kojima se obavlja ili je moguće obavljati djelatnost oporabe otpada, a koje se ne smatraju građevinom za gospodarenje otpadom, potrebno je također koristiti u sustavu gospodarenja otpadom.

Točan broj i lokacija pojedinih građevina, postrojenja kao i odabir kapaciteta, tehničko-tehnoloških rješenja i ostalih parametara koji su važni za pojedini projekt ovise o rezultatima studija, elaborata i drugih odgovarajućih dokumenata koji se izrađuju u sklopu ili za potrebe tih projekata, pri čemu se mora poštivati red prvenstva gospodarenja otpadom, kao i drugi zahtjevi ovisno o uvjetima financiranja (propisi o dodjelama državnih potpora i dr.). Potrebno je također kontinuirano analizirati i revidirati kapacitete i broj građevina i postrojenja potrebnih u sustavu gospodarenja otpadom u odnosu na njihov značaj i potrebe.

 

Opći tehnički zahtjevi za građevine i postrojenja

Opći tehnički zahtjevi za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom definirani su u propisima koji uređuju gradnju sukladno propisanim temeljnim zahtjevima za građevinu i posebnim propisima o gospodarenju otpadom koji uređuju osnovne tehničke i tehnološke uvjete za gospodarenje otpadom koji se odnose na građevine i postrojenja.

Građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom čiji rad podliježe uvjetima i izdavanju okolišne dozvole trebaju biti u skladu sa zahtjevima najbolje raspoloživih tehnika (NRT) – obvezujuće tehnike i tehnologije koje se primjenjuju pri projektiranju, gradnji, održavanju, uporabi i stavljanju izvan uporabe takve građevine, uključujući i granične vrijednosti emisija u okoliš.

Kod projektiranja bilo koje građevine za gospodarenje otpadom isto tako valja uzeti u obzir i primjere najbolje prakse te stanje tehničke spoznaje u trenutku izrade projekta.

Opći tehnički zahtjevi za građevine, postrojenja i opremu (vozila, spremnici i sl.) moraju biti usmjereni i usklađeni s uvjetima za postizanje ciljeva u gospodarenju otpadom.

 

POSTOJEĆE GRAĐEVINE I UREĐAJI

Na području općine Draganić trenutno ne postoje građevine niti postrojenja za gospodarenje otpadom.

Koncesionar za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada prikupljeni otpad odvozi na odlaganje na odlagalište komunalnog otpada Ilovac, koje je  smješteno na području Grada Karlovca. Ovakvo će stanje potrajati sve do puštanja u rad Centra za gospodarenje otpadom Babina Gora kamo će se odvoziti sakupljeni komunalni otpad.

 

PLANIRANE GRAĐEVINE I UREĐAJI

S obzirom na broj stanovnika općine Draganić (2.741 prema zadnjem popisu), a sukladno kriteriju iz Plana RH (3.000 stanovnika), na području općine ne planira se izgradnja reciklažnog dvorišta.

Nadalje, na području općine Draganić ne planira se izgradnja bilo kakvih drugih građevina niti postrojenja za gospodarenje otpadom, jer će planirani Centar za gospodarenje otpadom, uz obližnje pretovarne stanice i sortirnice, zadovoljiti potrebe stanovnika općine za gospodarenje komunalnim otpadom.

 

Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije

Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na sjednici održanoj 31. svibnja 2017. godine donijelo je Odluku o darovanju nekretnine kč. br. 1652/2, k.o. Vukmanić, površine 52 j i 990 čhv, u vlasništvu Republike Hrvatske trgovačkom društvu Centru za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos d.o.o. iz Karlovca, u svrhu izgradnje centra za gospodarenje otpadom „Babina Gora“.

CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM KARLOVAČKE ŽUPANIJE KODOS d.o.o., na lokaciji Babina gora u Karlovcu, namijenjen je za dobrobit 150.000 stanovnika u 17 općina i 5 gradova u Karlovačkoj županiji. Planirani CGO svoju osnovnu zadaću temelji na načelima navedenim u Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, a cilj mu je služiti organiziranom, gospodarski usmjerenom načinu zbrinjavanja otpada s područja Karlovačke županije, a nakon izrade opcijske analize, i s područja dijelova Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije koji gravitiraju Karlovačkoj županiji.

Do sada je izrađena slijedeća dokumentacija te ishođena slijedeća rješenja i dozvole:

• Izvješće o geološkim i hidrogeološkim istražnim radovima,
• Idejni projekt,
• Tehničko-tehnološko rješenje,
• Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole,
• Studija utjecaja na okoliš,
• Studija izvedivosti za razvoj integriranog i održivog sustava gospodarenja otpadom Karlovačke županije (u izradi),
• Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša,
• Lokacijska dozvola.

 

NEUSKLAĐENA ODLAGALIŠTA I LOKACIJE ONEČIŠĆENE OTPADOM

Na području općine Draganić nema neusklađenih odlagališta, lokacija onečišćenih otpadom niti „crnih točaka“, tj. lokacija visoko opterećenih otpadom nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom.

 

Podaci o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju 

U čl. 36. Zakona navedeno je da služba za komunalni red jedinice lokalne samouprave osigurava:

1. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu, slijedećim mjerama:

• uspostavom sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,
• uspostavom sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,
• provedbom redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada,
• drugim mjerama sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada; ova odluka se odmah po donošenju dostavlja Ministarstvu te objavljuje u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave;

2. uklanjanje otpada odbačenog u okoliš, uključujući i uklanjanje naplavljenog morskog otpada (ako je primjenjivo).

 

Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi mjera podnijeti predstavničkom tijelu te jedinice do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je donijeti odluku o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada u odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada.

U Općini Draganić oformljen je sustav evidencije lokacija s odbačenim otpadom na području općine, sukladno prijavama građana na telefon i e-mail objavljen na web stranicama Općine te rezultatima mjesečnog nadzora područja općine. Za ove aktivnosti u Općini Draganić zadužen je komunalni redar.

Tijekom zadnjih godina nije zaprimljena niti jedna prijava građana niti su nadzorom evidentirane lokacije s odbačenim otpadom.

Na području općine Draganić do sada nisu provođene akcije prikupljanja otpada. Akciju je moguće pokrenuti sukladno čl. 40. Zakona, uz uvjet da zainteresirana strana ishodi Suglasnost Općine.

 

Mjere za unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom 

Za ostvarenje Cilja 1.1. Plana RH (Smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada za 5% u odnosu na ukupno proizvedenu količinu komunalnog u 2015. g.), Općina će, uz mjeru provedbe izobrazno-informativnih aktivnosti, u suradnji s FZOEU provesti i slijedeću mjeru:

MJERA 1:      Kućno kompostiranje

OPIS:             Mjera uključuje:

– nabavu i distribuciju kućnih kompostera
– izradu edukacijsko informativnih materijala
– organizaciju promidžbenih aktivnosti i radionica

ROK ZA PROVEDBU:      2020.g.
NOSITELJ:   Općina Draganić, Jedinstveni upravni odjel

Za ostvarenje Cilja 1.2. Plana RH (Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada) u predstojećem planskom razdoblju Općina će, u suradnji s MZOE, nastaviti s aktivnostima na unaprjeđenju već postojećeg sustava odvojenog prikupljanja otpadnog papira, stakla, plastike, metala, biootpada i krupnog (glomaznog) otpada iz komunalnog otpada, prvenstveno kroz razvoj infrastrukture i nabavu opreme, edukaciju i informiranje svih dionika sustava te revizijom sustava naplate javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na način da se usluga prikupljanja i obrade naplaćuje po količini predanog otpada, kako je definirano u nastavku:

 

MJERA 2:      Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini

OPIS:             Mjera uključuje obračun naplate javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na način da se korisnika javne usluge potiče na odvajanje otpada, odnosno na smanjenje količine proizvedenog otpada
ROK ZA PROVEDBU:      2017.g.
NOSITELJ:   Općina Draganić, Jedinstveni upravni odjel, u suradnji s Koncesionarom za uslugu odvoza komunalnog otpada

 U svrhu ostvarenja Cilja 2.6. (Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada) iz Plana RH, Općina će, u suradnji s HAOP, provesti slijedeću mjeru:

 

MJERA 3:      Izrada Studije procjene količine otpada koji sadrži azbest po županijama

OPIS:             Ova mjera uključuje izradu Studije procjene količine otpada koji sadrži azbest po županijama, a za koji se procjenjuje da će nastati u ovom planskom razdoblju
ROK ZA PROVEDBU:      2019.g.
NOSITELJ:   HAOP

U svrhu ostvarivanja Cilja 4. (Sanirati lokacije onečišćene otpadom) Plana RH, Općina Draganić obvezuje se provoditi slijedeće mjere:

 

MJERA 4:      Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš

OPIS:             Mjera uključuje uklanjanje otpada odbačenog u okoliš, uključujući speleološke objekte te sprječavanje ponovnog odbacivanja otpada na tim lokacijama
ROK ZA PROVEDBU:      Kontinuirano
NOSITELJ:   Općina Draganić, Jedinstveni upravni odjel     

Iako trenutno na području općine Draganić ne postoje evidentirane lokacije onečišćene otpadom odbačenim u okoliš, ova mjera će se provoditi kontinuirano. 

Sukladno čl. 39. Zakona, jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno – informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio. Jedinica lokalne samouprave dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurirati stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području. Izvješće o provedbi izobrazno – informativnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

U cilju podizanja svijesti o problemu zaštite okoliša, odnosno o pravilnom gospodarenju otpadom, sa svrhom ostvarenja Cilja 5. (Kontinuirano provoditi izobrazno – informativne aktivnosti) Plana RH, Općina Draganić će, u suradnji s drugim tijelima (MZOE, FZOEU, HAOP, Karlovačka županija, civilno društvo) provoditi slijedeću mjeru:

 

MJERA 5:      Provedba aktivnosti predviđenih Programom izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom

OPIS:             Mjera uključuje provođenje svih aktivnosti definiranih Programom izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom
ROK ZA PROVEDBU:      2022.g.
NOSITELJ:   Općina Draganić, Jedinstveni upravni odjel    

 

Radi ostvarivanja Cilja 7. (Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom) Plana RH, Općina će kontinuirano provoditi mjeru: 

 

MJERA 6:      Izobrazba svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom

OPIS:             Mjera uključuje izobrazbu djelatnika službe za komunalno redarstvo JLS, u suradnji s MZOE i Karlovačkom županijom
ROK ZA PROVEDBU:      Kontinuirano
NOSITELJ:   Općina Draganić, Jedinstveni upravni odjel

 

Popis važnih projekata, organizacijski aspekti, izvori i visina financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom 

Popis važnih projekata za provedbu ovog Plana i dostizanje ciljeva, s procijenjenim iznosima potrebnih financijskih sredstava, dan je u Tablici 6..

Tablica 3. Popis važnih projekata

Br.	Vrsta projekta	Procjena potrebnih financijskih sredstava / kn
1.	Kućno kompostiranje	40.000,00
2.	Uvođenje naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po količini	0,00
3.	Sanacija lokacija onečišćenih otpadom	30.000,00 kn                   (5.000,00 kn/god.)
4.	Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti	12.000,00 (2.000,00 kn/god.)
5.	Izobrazba svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom	8.000,00
	UKUPNO	90.000,00

 Općina Draganić je dužna osigurati provedbu mjera gospodarenja otpadom na učinkovit i održiv način, u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

Komunalni redar Općine Draganić trenutno je nadležan za provedbu mjera sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš (evidencija lokacija odbačenog otpada, provedba redovitog godišnjeg nadzora područja općine i ostale utvrđene mjere) i za uklanjanje tako odbačenog otpada.

Financijska sredstva za provedbu navedenih projekata bit će osigurana iz nekih od slijedećih izvora:

• sredstva FZOEU,
• proračun Općine Draganić.